2025-11-21 17:35:30

Intervju s astronomima iz zvjezdarnice Višnjan

Učenici osmog razreda tijekom svoje izvanučioničke nastave u Istri odradili su intervju s astronomima Lukom Poropatom i Ivom Forkapom iz zvjezdarnice Višnjan.

 

Zamolili smo astronome da nam se kratko predstave.
Luka: Ja sam Luka Poropat i ja tu s kolegom Koradom po noćima radim mjerenje i snimamo asteroide, tako da ja sam astronom i astrograf i tako dalje.
Iva: Ja sam Iva Forkapa, ja sam voditelj odjela za popularizaciju znanosti. Ono što radim je većinom predavanja, edukacija i tako dalje.


1. Zašto su se znanstvene aktivnosti Zvjezdarnice Višnjan preselile na novu lokaciju, tri kilometra sjeverno od Višnjana na brdo Tićan?
Luka: Posao se prebacio na brdo Tićan zato što dok se mjesto širilo gradile su se ceste, ulice i kuće, pa se gradila ulična rasvjeta. Tako se pojačalo svjetlosno onečišćenje, te se onda morala naći alternativna lokacija gdje će svjetlosno onečišćenje biti manje i svemir će se vidjeti bolje.


2. Od čega su građeni asteroidi?
Luka: Asteroidi mogu biti građeni od različitih materijala, zavisno od toga gdje su točno nastali u Sunčevom sustavu, no ima tri glavne vrste a to su kameni, metalni i ugljični asteroidi.


3. Kako otkrivate asteroide?
Luka: Na nebu ih je najlakše pronaći kao objekt koji se miče. Mi ih otkrivamo tako da vidimo zvijezdu koja se ne miče, asteroid prođe ispred nje. Mi ga snimimo teleskopom i kasnije ga analiziramo i potvrđujemo je li asteroid ili nešto drugo.

4. Zašto je važno pratiti asteroide?
Luka: Asteroide je važno pratiti jer svaki put kad neki manji objekt prođe pored većeg tijela u našem Sunčevom sustavu, njihove putanje se mijenjaju zbog gravitacije planeta pa ih moramo pratiti kako bih znali unaprijed hoće li taj asteroid udariti u zemlju ili slično.


5. Koja je razlika između kometa, meteora i meteorita?
Iva: Razlika između te tri pojave je u njihovom sastavu. Kometi se većinom sastoje od leda. Meteor je sjajna pojava na nebu kad komad stijene uđe u atmosferu i izgori. Meteoriti su komadi meteora koji ne izgore u potpunosti i padnu na Zemlju.


6. Je li planet Zemlja u novijoj povijesti imala bliski susret s asteroidom?
Iva: Da, 21. siječnja 2024. prošao je vrlo blizu Zemlje i dijelom se raspao iznad Njemačka. Neki su manji dijelovi pali na Zemlju, i to su meteoriti kao što sam rekla ranije.


7. Koliko ste asteroida otkrili u svojoj karijeri?
Luka: Mi se ne bavimo baš otkrivanjem asteroida, već potvrđivanjem. Ja mogu reći koliko sam ih potvrdio, a to je preko 700. Otkrili smo ih otprilike 100.
Iva: No u prošloj zvjezdarnici u samome gradu potvrdili smo ih puno više, otprilike 1400.


8. Kolike su šanse da nas asteroid pogodi u nardenih 100 godina, i bismo li
mi to znali na vrijeme?

Luka: Već sam prije spomenuo da otprilike 1 asteroid godišnje pogodi zemlju, tako da takva je statistika. No kako se bude više zvjezdarnica gradilo, to će biti više asteroida jer ih sada ima puno na Zemlji za koje mi uopće ni ne znamo.

9. Kako su dinosauri izumrli?
Iva: Prije 68 milijuna godina kada je pao asteroid i udario Zemlju oni nisu odmah izumrli već je to proces koji je trajao dugo vremena. Dakle kada je udario asteroid on je aktivirao puno vulkana. Zatim je došao i dim u atmosferu, te je taj dim blokirao sunčevu svijetlost pa su zato prvobitno izumrle biljke. I zato su zatim izumrli dinosauri koji su se hranili biljkama, a nakon njih i ostali dinosauri.
Luka: Taj asteroid je pao na područje sadašnjeg Yucatana u Meksiku. Osim toga bili su pronađeni ostatci da je bio veliki tsunami, i pronađeni su ostatci na otoku Hvaru od sedimentnih stijena koji su došli sa druge strane svijeta.


Osnovna škola Bol