Osnovna škola Bol
| Sat | Početak sata | Kraj sata |
| 0. | 7:15 | 7:55 |
| 1. | 8:00 | 8:45 |
| 2. | 8:50 | 9:35 |
| 3. | 9:40 | 10:25 |
| Veliki odmor | ||
| 4. | 10:45 | 11:30 |
| 5. | 11:35 | 12:20 |
| 6. | 12:25 | 13:10 |
| 7. | 13:15 | 14:00 |
| « Siječanj 2025 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 30 | 31 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 |
| 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
Francuski kartograf, rođen u pokrajini Flandriji. Poznat je po izradi kartografske projekcije koja služi za izradu karte svijeta, a po njemu se naziva Mercatorova projekcija.
Mercator je riječ atlas upotrijebio za označavanje zbirke karata, te potaknuo Abrahama Orteliusa da sastavi prvi moderni atlas svijeta Theatrum Orbis Tettatum iz 1570. godine.
Mercator je svoj atlas napravio u mnogo dijelova od kojih je prvi objavljen 1578. a sastojao se od ispravljenih verzija Ptolomejevih karata (iako je načinio brojne nove pogreške). Karte Francuske, Njemačke i Nizozemske dodane su 1585. a Balkana i Grčke 1588. dok je sljedeće karte izdao 1595. njegov sin Rumold Mercator, nakon Mercatorove smrti.
Mercator je izmislio tehniku izrade globusa, kako nebeskih tako i zemaljskih, na lakši način, za masovnu proizvodnju. U to su se vrijeme globusi naporno izrađivali graviranjem na drvenoj ili pozlaćenoj mjedenoj sferi.
Mercator je gravirao i tiskao zbirke karata svijeta na dvanaest šiljastih isječaka sa zakrivljenim krajevima koji su se sužavali prema polovima te ih izrezivao i postavljao na globus. Kružne gravirane kape prekrivale su krajeve na polovima. Nakon što su globusi bili ručno obojani vodenim bojama, postavljali su se na drvena postolja s kalibriranim mjedenim horizontskim prstenovima. Sačuvana su dvadeset dva para takvih Mercatorovih globusa.
Povratak |
Ispiši članak |
Pošalji prijatelju
]
